Ustrine

Ustrine...potječe od latinskog naziva «ustrina» (paljevina), a svjedoči o starom običaju paljenja i krčenja šuma za dobivanje uređenih i ravnih prostranstava – vrtova. Najveći broj stanovnika Ustrine su imale 1931. godine kada su brojale 212 stanovnika, a osamdeset godina kasnije rapidno se smanjuje broj stanovništva na 23 ljudi. Gledajući u povijest mjesta Ustrine, na području mjesta i njegovoj bližoj okolici među prvima su došli Iliri, a nakon njih Rimljani. O boravku Rimljana koji su se zadržali na području Ustrina dugi niz godina svjedoče ostaci rimske «Vile Rustica» koja je u njihovo vrijeme imala funkciju krstionice ali i prostorom koji je imao toplu slatku vodu. Naši preci su nam prepričavali da je stanovništvo svoju novorođenu djecu vozilo pomorskim putem iz Nerezina i Osora do obližnje uvale Porat u Ustrinskoj uvali, gdje bi vezali svoja plovila te došli krstiti svoju djecu u petnaestak minuta udaljenu «Vilu Rusticu». Nakon Rimljana infiltrirali su se Slaveni, te u to doba nastaje današnje naselje Ustrine. Naselje su napravili na nadmorskoj visini od 180 metara, radi bolje obrane u slučaju gusarskih napada s mora koji su u to vrijeme bili vrlo česti. Godine 1612., mještani obližnjih mjesta Gradiška, Pizin i Ustrine su sagradili crkvu i groblje pored «Vile Rustice». Zaštitnik crkve i groblja je bio Sv. Martin, sve dok mještani Ustrina godine 1887., nisu sagradili crkvu Sv. Martina u samom mjestu Ustrine. Od tada «stara» crkva i groblje, pored Gradiške i ponad uvale Porat, su ostali u fukciji isključivo za sahrane ljudi i prigodne euharistije tome u zahvalu.

 radne akcije040  radne akcije050

Mještani Ustrina nazivaju dijelove mjesta određenim nazivima, pa tako predio mjesta gdje su kuće s prvim brojevima naziva se «Ugrada», predio koji gravitira centru mjesta nazivaju «kol Brašćini», predio koji je na malenoj i nezamjetnoj uzvisini gdje je crkva u blizini nazivaju «Barce», te predio koji gravitira moru i od kojeg se može vidjeti najljepši zalazak sunca na sjevernom Jadranu nazivaju «Konal».

Ustrinjani su oduvijek bili usmjereni ribolovu (bogato ribolovno područje za plavu ribu - tuna) i ovčarstvo koje je bilo osnovna egzistencija stanovništva.

Spomenik baštine mjesta Ustrine je zgrada u središtu mjesta nazvana «Brašćina» tzv. bratovština sv. Ursule, narodnog društva koja je okupljala stanovništvo s područja mjesta Nerezina, Osora, Ustrina, Beleja, Stivana i Martinšćice, a slavila se 21. listopada na blagdan sv. Ursule. Bratovština sv. Ursule je bila aktivna do 1954. godine.

Svojedobno u mjestu Ustrine djelovala je i osnovna škola imenom «Regina Elena» do 1958. godine u zgradi izgrađenoj 1909. godine.

Geografski gledano, Ustrine se nalaze na 44° 44' N i 14° 24' E, a većinu prostora NE od mjesta prekrivaju travnjaci s kaduljom, smiljem, lovorom, mirtom i dračem, a ponad autohtone primorske vegetacije nalaze se prostranstva kamenjara na kojem dominiraju smreke. Na SW području Ustrina prevladava makija s planikom.


Dragi naši posjetitelji i zaljubljenici, opažajte, osjetite, uživajte...Ustrine !!!

 

Važniji datumi u novijoj povijesti mjesta Ustrine;

1887.g. – mještani dobrovoljnim radom izgradili crkvu sv. Martina u mjestu Ustrine

1954.g. – do navedene godine djelovala je bratovština sv. Ursule

1956.g. – mještani dobrovoljnim radom izgradili groblje u mjestu Ustrine

1958.g. – priključena električna energija za mjesto Ustrine

1958.g. – do navedene godine djelovala osnovna škola pod imenom «Regina Elena»

1959.g. – otvorena stara/nova cesta kroz komunadu i (dolazak prvog autobusa u Ustrine)

1996.g. – spojen telekomunikacijski priključak (telefon)

1997.g. – izgrađen mjesni vodovod (Ustrine su dobile pitku vodu)

2011.g. – osnovana udruga «Tunera» (društvo kojem je za cilj obnova, revitalizacija i razvitak mjesta Ustrine)
2013.g. – izgrađena i renovirana «Brašćina», kulturni dom u kojem se nalaze autohtoni muzej i društvene prostorije udruge «Tunera» i Vmo Ustrine.

 

 

 

 


Copyright © 2014. Sva prava pridržana, Tunera Ustrine